Gradonačelnik Grada Zagreba, Tomislav Tomašević, predložio je rješavanje problema Jakuševca putem privremenog odlaganja otpada na zaprešićko odlagalište dok se ne izgradi Centar za gospodarenjem otpada u Resniku. Unatoč dva održana sastanka s predstavnicima Zagrebačke županije i grada Zaprešića, nije postignuto rješenje. U sklopu ponude, predloženo je da se tijekom sljedeće 4 godine otpad iz grada Zagreba preusmjerava na odlagalište u Zaprešiću. Kao protuuslugu, Grad Zagreb neće zahtjevati financijski doprinos zagrebačke županije u izgradnji Centra za gospodarenjem otpada, ali dogovor nije postignut.
“Već je sada jasno da se Jakuševec mora što prije zatvoriti. Stoga smo Zagrebačkoj županiji ponudili da preuzme miješani komunalni otpad iz Zagreba u sljedeće četiri godine, a zauzvrat bi Zagreb preuzeo cjelokupni trošak izgradnje postrojenja u Resniku, i prihvatio miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije u novo postrojenje koje će raditi barem 30 godina”, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Inicijalni odgovor Zagrebačke županije je da službeni podaci nacionalnog Plana za gospodarenje otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.-2028., koji je donijela Vlada Republike Hrvatske prije samo sedam mjeseci, nisu točni. Prema podacima iz nacionalnog Plana, u toj županiji ima još oko 1.67 milijuna tona kapaciteta odlaganja, dok Zagrebačka županija tvrdi da su stvarni kapaciteti barem 10 puta manji.
“Tu imamo očiti apsurd, jer ako Zagrebačka županija govori istinu, onda je nacionalni Plan besmislen dokument s netočnim podacima. Zato tražim od Zagrebačke županije, Vlade i resornog ministarstva da utvrde koji su stvarni potencijali za odlaganje miješanog komunalnog otpada u Zagrebačkoj županiji. Smatramo da je što skorije zatvaranje Jakuševca pitanje od nacionalne važnosti”, zaključio je gradonačelnik Tomašević.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić komentirao je:
„Na području Zagrebačke županije trenutno je aktivno 5 odlagališta otada (Andrilovec, Tarno, Beljavine, Mraclin, Novi Dvori) s ukupnim preostalim slobodnim kapacitetom od 103 tisuće tona. Ako uzmemo u obzir da je grad Zagreb prošle godine proizveo više od 170 tisuća tona miješanog komunalnog otpada dolazimo do činjenice da bi se svi preostali županijski kapaciteti napunili za cca. 6 do 8 mjeseci. Dodajmo još k tome i miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije, a riječ je o 35 tisuća tona godišnje na spomenutih 5 odlagališta, dolazimo do još kraćeg roka popunjavanja svih slobodnih županijskih kapaciteta. Sa svim ovim podacima na sastancima u prosincu i siječnju je upoznat gradonačelnik Tomašević“. izjavio je Kožić.
Tomašević je najavio da će u proceduru za sljedeću sjednicu Gradske skupštine biti upućen sažetak studije izvodljivosti za Centar za gospodarenje otpadom u Resniku koji će Zagrebu omogućiti da prema suvremenim standardima, bez ugroze za zdravlje i kvalitetu života stanovnika Resnika, zaprima i obrađuje miješani komunalni otpad, biootpad i suhe reciklate (papir, plastika, metal).
“Kao što sam već rekao, Zagreb više nikoga neće čekati. Prema ovoj studiji Zagreb može 2028. godine izgraditi i pustiti u rad postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO), i to postrojenje nove generacije, kakva se već grade u drugim županijama u Hrvatskoj”, izjavio je gradonačelnik Tomislav Tomašević. “Radi se o potpuno zatvorenom postrojenju bez neugodnih mirisa ili štetnih emisija u okoliš koje koristi trenutno najbolje raspoložive tehnologije u EU.”
Grad Zagreb upućuje materijale za studiju izvodljivosti za Centar za gospodarenje otpadom – Zagreb u Gradsku skupštinu, uoči sjednice koja će se održati 25. siječnja. Studija izvodljivosti izrađena je za jedinstveno postrojenje u Resniku u koje će ulaziti miješani komunalni otpad te u kućanstvima odvojeni biootpad i suhi reciklanti (papir, plastika i metal). Jedinstveno postrojenje uključuje postrojenje za obradu miješanog otpada te sortirnicu i kompostanu. Ukupni trošak investicije je oko 140 milijuna eura, ovisno o korištenom tehnološkom rješenju, a okvirni rok izgradnje i puštanja u rad je 2028. godina.