Agencija za ugljikovodike provela je preliminarna geološko-geofizička istraživanja te odabrala četiri lokacije za izradu istražnih bušotina: Veliku Goricu, Osijek, Vinkovce i Zaprešić. Na tri je lokacije geotermalni potencijal već potvrđen, a Zaprešić je posljednja faza ovog nacionalnog ciklusa istraživanja. Početak bušenja Zaprešić GT-1 predstavlja ključan korak u utvrđivanju postojanja geotermalnog ležišta na ovom području i mogućnosti njegove primjene u lokalnom toplinskom sustavu. Korištenje geotermalne energije može dugoročno smanjiti troškove grijanja, povećati energetsku sigurnost i doprinijeti provedbi zelene tranzicije u gradovima. Projekt „Priprema i istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja“ provodi Agencija za ugljikovodike uz financiranje iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), u okviru kojeg je osigurano 50,8 milijuna eura za istraživanja na četiri lokacije.
Početak bušenja bušotine Zaprešić GT-1 predstavlja važan korak u utvrđivanju postojanja geotermalnog ležišta i procjene njegove primjene u lokalnom sustavu grijanja. Agencija ističe kako bi korištenje geotermalne energije dugoročno moglo smanjiti troškove grijanja, povećati energetsku sigurnost i ubrzati zelenu tranziciju gradova. Direktorica Sektora za geotermalnu energiju Agencije za ugljikovodike, Martina Tuschl, istaknula je da su prva tri istraživanja već dokazala geotermalni potencijal: “Velika Gorica, Osijek i Vinkovci već su završeni i testirani, a ovo je četvrta i nadamo se četvrta uspješnica. Bušenje, izrada bušotine i testiranje trajat će oko 90 dana, tako da krajem drugog mjeseca očekujemo rezultate o potencijalu Zaprešića”, rekla je Tuschl. Objasnila je da se ciljano ležište nalazi na oko 2000 metara dubine, gdje će se mjeriti temperatura i protok geotermalne vode – ključni parametri za procjenu iskoristivosti ležišta.
Zaprešićki gradonačelnik Željko Turk naglasio je da bi pozitivan ishod istraživanja mogao donijeti značajne koristi građanima: “Ako se bušotina pokaže pozitivnom, očekujemo da bi cijena energije mogla biti niža najmanje 20 do 30 posto“, izjavio je Turk. Dodao je kako bi se geotermalna energija mogla koristiti i za novi gradski bazen, škole, komunalna poduzeća te buduću gospodarsku zonu u koju ulaganja dosežu do 300 milijuna eura.
Tuschl pojašnjava da nakon potvrde potencijala slijedi izrada druge bušotine, jer je za geotermalni sustav potrebno da jedna bušotina proizvodi toplu vodu, a druga je vraća u podzemlje. “To je beskonačan ciklus energije koji cirkulira u podzemlju. Naš cilj je isključivo toplinarstvo – grijanje kućanstava, gospodarskih zona i po potrebi poljoprivrede. Temperature oko 100 stupnjeva idealne su za toplinske potrebe, dok bi za proizvodnju električne energije bile potrebne znatno više“, objasnila je. Podsjetila je da svi uključeni gradovi imaju razvijene toplinske sustave na koje se mogu priključiti buduća geotermalna izvorišta.
Hrvatska, dodaje, ima natprosječno povoljan geotermalni potencijal: „U Panonskom bazenu temperatura raste 5–6 stupnjeva na svakih 100 metara dubine. Na 4500 metara imamo i do 200 stupnjeva, što su vrijednosti pogodne za proizvodnju električne energije.” Prvi rezultati za Zaprešić očekuju se krajem veljače, nakon čega će biti jasnije hoće li grad dobiti novu, održivu energetsku osnovu za budućnost.
